Župna crkva sv. Jelene
Župna crkva sv. Jelene Križarice ima dugu povijest, ali nije poznato kada je bila prvotno podignuta. Postoje pretpostavke da je sagrađena između V. i VII. stoljeća.

Iz kasnijih javnobilježničkih zapisa saznajemo da je bratovština sv. Ivana brinula o Oltaru sv. Marije Magdalene (2. veljače 1441) te da je 1443. prikupljen novac za krov, a dvije godine kasnije crkva je oslikavana.
Prema jednom drugom javnobilježničkom prijepisu, nastalom 1678. godine, spominje se dokument od 10. svibnja 1473. kada su se štovani i mudri svećenici i kanonici Kastva sastali na bratskome vijeću u crkvi sv. Jelene, koja je kastavska kanonička crkva.
Osim plovana Martina Skerliša prisutni su tada bili Kvirin Sintić, Pavao Kapitanić, Pavao Brojmonić, Martin Sebenić i Toma Tkalčić, koji su pismeno, glagoljskim pismom, uredili međusobne odnose.
U crkvi, nagriženoj vlagom, bilo je 1658. godine pet drvenih oltara posvećenih sv. Jeleni, Gospi Karmelskoj, sv. Ivanu Krstitelju, sv. Martinu i sv. Mariji Magdaleni.


Crkva je imala sakristiju, orgulje, dragocjeni inventar, u njoj su bila grobnice, a uz nju groblje.
Na zvoniku su bila prekrasna zvona.
U njegovo doba župa sv. Jelene Križarice je imala oko 7.000 žitelja 10 područnih crkava o kojima je brinulo 12 kanonika.
Brončani kip sv. Jelene Križarice na pročelju crkve, koji je 22. veljače 2004. godine blagoslovio riječki nadbiskup Ivan Devčić, rad je kiparice Tatjane Kostanjević.
Prostrana crkva (22 x 17 m) ima pet oltara posvećenih sv. Jeleni Križarici, sv. Antunu Padovanskom, sv. Ivanu Nepomuku, Majci Božjoj od Svete krunice i sv. Križu.
Glavni mramorni oltar izrađen je posljednjih godina XVII. stoljeća ili u prvom desetljeću XVIII. vijeka. Na oltarnoj slici prikazane su sv. Marija, kojoj je bila posvećena srušena crkva (Crekvina) te sv. Jelana Križarica. Pri dnu oltarne pale naslikana je kastavska župna crkva.
U svetištu su izrezbarene kanoničke klupe. Slika za Oltar sv. Antuna Padovanskog djelo je J. Svanorlica (1908), a onu za Oltar sv. Ivana Nepomuka potpisao je slikar Dekleva (1904). Mramorni oltari posvećeni Majci Božjoj od Svete krunice i Svetome Križu postavljeni su 1862. godine.

Nekoć je uz crkvu bilo groblje “cimiter”. Ispod crkvenog broda na strani epistole prostiru se arkade (19 x 4 m i 3 m visine) s masivnim potpornjima i križno-bačvastim svodom popločene su kamenom. U tom prostoru smješteno je četrnaest grobnica kastavskih dostojantvenika, među kojima je najstarija iz 1606. godine, ukopane su u živoj stijeni.
Uz arkade se nalazi ulaz u Kapelu Svih Svetih, koja je bila ukrašena lijepom oltarnom pala iz 1613. godine, labinskog slikara Antonija Moreschija. Slika je restaurirana 1987. godine i danas se čuva u kastavskoj župnoj crkvi.
U toj kapeli su tri grobnice, među kojima i ona Benedikta Sabatinija (umro 10. svibnja 1634.), prvog kapetana kojega su postavili riječki isusovci nakon {to su preuzeli Kastavsku gospoštiju.

Početkom Prvog svjetskog rata oduzeta su tri brončana zvona koja su nadomještena željeznima (1200, 800 i 500 kg) lijevanima u Rijeci 1922. godine u doba župnika Josipa Mandića. Ta su zvona bila napukla te ih je župnik Franjo Jurčević zamijenio 1990. godine s pet novih izlivenih u Innsbrucku. Sada su stara zvona izložena pokraj crkve uz veliki mramorni križ podignut u spomen hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata.
Ovdje me više nema
klikni ovdje
obavijesti o:
web prijava sakramenata
Kutak za dušu
riječ župnika
župa kastav
- Povijest i gradnja
- Posebne vrijednosti u župi
- Osnutak župe/dekanata
- Svećenici Kastva u povijesti
- Crtice iz kronike župe
- Župe koje pripadaju dekanatu
- Razne djelatnosti u Kasvu